Bzzzz!

Politička ekonomija Dilana Doga

Otkako se prvi put pojavio na kioscima 1986. godine, strip-serijal Dilan Dog doživeo je značajne promene. Dilan je na početku bio samo istraživač privatnih noćnih mora, dok se danas sve češće bavi političkom ekonomijom kao glavnom noćnom morom. Autori su ga transformisali u jedan od najvažnijih evropskih angažovanih stripova današnjice.

Dilan Dog nije počeo svoj život kao običan bonelijevski strip. Već 1986. godine, kada se pojavila prva epizoda pod nazivom „Doktor Ksabaras”, Dilan je bio drugačiji od svega u tom momentu dostupnog. Predstavljao je pokušaj italijanske izdavačke kuće Boneli da redefiniše dotadašnje junake stripova. Od početka pedesetih godina prošlog veka, Boneli je izdavačku delatnost zasnivao na vestern žanru. Posle prvih nekoliko decenija uspeha, najvažniji strip-junaci Teks i Zagor zapali su u kliše. Činilo se da uvek čitate jednu istu epizodu sa promenjenim likovima. Na kraju svake epizode Teks i Zagor pobeđuju sve zlikovce i spasavaju nemoćne. Ovaj šablon razbijen je već 1975. godine pojavom Mister Noa, prvog Bonelijevog antiheroja, ratnog vojnog veterana, alkoholičara i ženskaroša, a potom se 1977. godine pojavio još jedan antiheroj – Ken Parker. Pojavom Martija Misterije (1982), pa potom Dilana Doga, Boneli menja sadržinu i karakter svojih junaka i prebacuje se na istoriju, arheologiju, nauku i savremene psihološke, a kako je vreme prolazio – sve više i društvene probleme.

Tokom prve tri decenije serijala, Dilan Dog se bavio ličnim strahovima ljudi koji se manifestuju kroz noćne more. Kurs počinje da se menja kada se kao scenarista pojavljuje Roberto Rekioni, koji je prvi scenario za epizodu regularne edicije „Formular A38” napisao 2009. godine. U toj epizodi jedna velika korporacija (simbolično smeštena u zgradi Sent Meri Eks 30) pokušava da eliminiše entropiju na Zemlji, uvodeći savršenu racionalnost, koja će omogućiti veću efikasnost društva. Epizoda predstavlja kritiku ekonomskog i tehnokratskog shvatanja organizovanja društva (utemeljenog u teoriji racionalnog izbora), u kome se iracionalnost u ponašanju smatra feleričnom. S tom razlikom što se u ekonomiji veruje da će iracionalni subjekti propasti i nestati s tržišta prirodnim načinom (u skladu sa Šumpeterovim konceptom kreativne destrukcije), dok se u politici to može ostvariti samo prisilno, tj. protivno volji pojedinaca.

Kada 2013. godine preuzima uredništvo nad celim serijalom (obeleženo epizodom „Duboki svemir“), Rekioni sve više ubacuje savremene društvene, ekonomske i političke teme. U poslednjih nekoliko godina one postaju dominantne. Društvene noćne more sada postaju glavni problemi koje Dilan treba da rešava.

Serijal počinje temeljniju redefiniciju pojavljivanjem Džona Gousta, izvršnog direktora Goust korporacije i Dilanovog novog arhineprijatelja, koji je na tom mestu „smenio” doktora Ksabarasa. Izvršeno je još promena: inspektor Blok odlazi u penziju, a u Skotland Jard dolaze novi ljudi koji imaju drugačiji odnos s Dilanom. Goust stvara društveni i politički haos kako bi potom lakše upravljao društvom nudeći autoritarna rešenja političkog organizovanja. Goust se do sada pojavio u 16 epizoda, a njegova uloga u kasnijim promenama serijala mnogo je veća nego što se na početku činilo.

Kritiku autoritarnih političkih tendencija započetu epizodom „Formular A38” autori kombinuju s kritikom neoliberalizma, koja se prepoznaje u epizodi „Ljudska mašina”, a koja istražuje oblike socijalne i političke represije kroz represiju na radnom mestu. Kako bi istražio težak položaj svog klijenta, Dilan se zapošljava umesto njega da bi sam prošao kroz iskustvo otplate kredita i neprekidnog straha od gubitka posla. Pozivajući se eksplicitno na Markuzeovog „Čoveka jedne dimenzije” (Gručo na nekoliko mesta citira ovo delo iz 1964. godine), scenarista Alesandro Bilota kroz Dilana pokazuje kako prosečan pojedinac u takvom okruženju, boreći se sa noćnim morama koje stvara strah od gubitka posla i spoznaja da je samo šrafčić u mašini, gubi želju za životom. U epizodi „Divlje godine” slična stvar se kritikuje i u muzičkoj industriji. Inspirisana je filmom Alana Parkera „Angel Heart” (1987), gde rok muzičar u nemilosrdnoj konkurenciji uspeva tek kada proda dušu đavolu. I sam Roberto Rekioni pojavljuje se u kameo ulozi na dnu uvodne stranice noseći ispod miške ploču „Paranoid” grupe Black Sabbath.

Ove godine u izdanju Veselog četvrtka u Srbiji objavljene su čak tri važne epizode koje nastavljaju taj trend. Epizoda „Teror” istražuje predrasude savremenog društva o pripadnicima druge etničke grupe, dovodeći u pitanje opstanak multikulturne zajednice. Čini se da uprkos činjenici da je ogromna većina pripadnika etničkih grupa integrisana u većinsku zajednicu, većina ipak ne želi da ih prihvati. U epizodi „Plamen” autori bacaju Dilana u grotlo nasilnih protesta u Londonu. Centralna polemika između Dilana i njegove devojke vodi se oko aktivnog učestvovanja u promeni sistema i onlajn „učestvovanja” (preko Fejsbuka ili Tvitera). Nije moguće promeniti svet ako aktivno ne učestvujete u njegovoj promeni.

Vrhunac političkog angažmana dolazi u oktobarskoj epizodi pod naslovom „Kraj tame”. Dilan ima komplikovan zadatak da se izbori sa konfuzijom koja nastaje prisustvom ogromnog broja medija kroz koje prolaze informacije. Svako ima pravo da kreira i plasira u javnost sopstvenu istinu. Ovo je glavna karakteristika postmodernističkog društva, u kome nema jasnih moralnih i drugih orijentira. Putujući kroz apokalipsu, Dilan se suočava s različitim društvenim grupama koje imaju separatne identitete i, posledično, različite verzije istine. Svako od njih treba da pobedi strah koji ih podstiče da svoju verziju istine štite uskraćivanjem osnovnih prava i sloboda drugima. Autori kroz ponašanje glavnog junaka sugerišu da su u haotičnom svetu pojedinci prepušteni sami sebi u pokušaju da se izbore sa haosom informacija i više alternativnih istina.

Ovo nije kraj promenama. Krajem prošle godine u Italiji ceo serijal doživljava svojevrsni reboot – novi početak. Dilan (inače zakleti neženja) primoran je da se oženi svojim partnerom Gručom kako bi spasao Zemlju od meteora koji preti da je uništi. Razume se, ova opasnost samo je simbolički prikaz stvarne opasnosti u liku Džona Gousta, koji predstavlja realnog neprijatelja. Ovo venčanje, kao i reboot serijala, koji je usledio nakon originalnog 400. broja, izazvalo je dosta polemike među ljubiteljima stripa. Nakon tog događaja, serijal prati „novog” Dilana iz alternativne dimenzije, koja od 401. broja postaje glavna dimenzija. Naša izdanja Dilana Doga kasne oko dve godine za pričama koje izlaze u Italiji, ali će jubilarna 400. epizoda pod nazivom „A danas, apokalipsa!” za one najnestrpljivije čitaoce uskoro biti objavljena kao kolekcionarski strip-album.

Tekst je prvobitno objavljen u dnevnom listu Danas.