Zagor 227
Napad na Britaniju

datum objavljivanja: 3. 7. 2025.

naslovna strana: Alesandro Pičineli

tekst: Jakopo Rauk
crtež: Stefano Di Vito

broj originala: 695 – ZENITH GIGANTE 746
naslov originala: Attacco a Britannia

Opis

„Izgleda da se istorija ponavlja!”

U prethodnoj svesci ove Čikove proročke reči služe kao najava za ono što sledi. Neizbežno je primetiti da nas smer priče vodi ka direktnim paralelama između ove nove avanture i klasika iz zlatnog perioda – „Sloboda ili smrt”. Tamo su Seminole sa poglavicom Manetolom na čelu pljačkali belce kako bi platili put brodom do nedosanjane utopije u vidu karipskog ostrva Britanija. Ispostavilo se da ta utopija nije željeni raj, već pakao na kojem ih čeka sudbina u vidu porobljavanja, pa i izvesne smrti. A sve to zbog izdaje kapetana Sibruka i posade broda, koji se nisu libili da pored Manetolinog zlata uzmu i trideset srebrnjaka (iliti trista dolara po glavi) od guvernera Britanije i prodaju Seminole kao da su roba.

Sada vidimo kako Manetolin sin ponavlja poduhvat svog oca i na sličan način sakuplja zlato kako bi se domogao istog tog ostrva na kojem su mnogi od njegovih saplemenika ostavili kosti. Ali ne traga za rajem ili utopijom. Ne, on je svestan da ga na kraju puta čeka pakao, i samo želi da oslobodi preostale saplemenike iz ropstva. Čaka nije idealista i ne glumi mesiju. On zna da su njegove ruke umrljane krvlju i ne deli ideale Duha sa Sekirom. Makar ne na prvi pogled. No, Zagor ipak tvrdi kako u njegovom držanju prepoznaje odjek Manetole, posebno u pogledu koji Zagora podseća na njegovog davno izgubljenog prijatelja. Ostaje da se vidi da li će Čaka opravdati Manetolino nasleđe.

„Nekad” i „sad” su glavni motivi ove uzbudljive drame čiji treći deo držite u rukama. Čaka nije Manetola i celom poduhvatu pristupa daleko pronicljivije, strateški, ne dopuštajući da ga ponesu sanjarenje i zanos idealizma. Ali sada kad su se otarasili progonitelja, Zagoru i Seminolama predstoji jedno uzbudljivo putovanjem brodom. Iskrcavanje će im sasvim izvesno doneti teskobne trenutke. Ali glavno pitanje jeste šta ih još čeka pored toga. Da li će se ispostaviti da su Čikove reči u potpunosti proročanske? Hoće li ih opet na kraju plovidbe čekati izdaja, kao što se desilo prvi put? Da li je Džek Red hulja nalik na kapetana Sibruka, ili pak deli ideale Duha sa Sekirom i veruje u suživot Indijanaca i belaca? Jedino smo sigurni da ih žitelji Britanije neće dočekati širom raširenih ruku.

„Sloboda ili smrt” je s razlogom klasik u veoma bogatom panteonu Zagorovih pustolovina. To nije pripovest o još jednoj od velikih Zagorovih pobeda – već prikaz jednog od retkih i veoma upečatljivih poraza. Svaka avantura Duha sa Sekirom završava se nekim vidom trijumfa dobra nad zlom. Ali ovde smo imali priliku da svedočimo apsolutnoj dominaciji zla, uobličenom u jednom robovlasničkom društvu koje ne preza od toga da zbriše plemenitu rasu s lica Zemlje samo zato što ne želi da povije kičmu. Zato je i naslov te priče toliko nedvosmislen. Samo su dva ishoda moguća – sloboda ili smrt – i dok je Zagoru i Čiku sticajem okolnosti darovano prvo, Seminolama je sledovao večni počinak. Ali sada sledi svođenje računa. Zagor se vraća na Britaniju, na poprište svog najvećeg poraza…

Sloboda je dobila drugu šansu! Kreće napad na Britaniju!