Veliki Sklavi vratio se da nas podseti koliko malo treba da se stari poroci – na primer, alkoholizam – povampire. Bila je to, međutim, i priča o beskrajnoj pustoši koja ostaje kada dragih ljudi više nema, gluva belina koja se tom prilikom prelila i na naslovnu, i na stranu s uvodnikom. Duhove često opisuju kao snažan osećaj prisustva; Sklavijeva varijacija kaže nam da ono što nazivamo duhovima može biti i upravo suprotna pojava – snažan osećaj nečijeg odsustva.